Obrazovni krajolik nakon pandemije predstavlja i neviđene izazove i prilike. Među najhitnijim problemima je alarmantan pad globalnog uspjeha učenika u temeljnim predmetima poput matematike, prirodoslovlja i čitanja. Ovu krizu pogoršava globalni nedostatak učitelja, koji pogađa i zemlje u razvoju i razvijene zemlje. Ali mogu li reforme kurikuluma uspjeti ako nema dovoljno kvalificiranih učitelja da ih provedu?

17. siječnja 2025. | Svijet nakon pandemije otkrio je ranjivosti obrazovnih sustava diljem svijeta, a nedavni podaci poput TIMSS-a 2023. otkrivaju zabrinjavajući pad uspjeha učenika u svim ključnim predmetima. Nuno Crato i Harry Anthony Patrinos , u svom članku koji je objavio Institut Thomas B. Fordham , nude promišljene uvide u te trendove i predlažu strategije za oporavak.

Međutim, dok idemo naprijed, ostaje ključno pitanje: Što je doista postignuto otkako je pandemija otkrila ove obrazovne nedostatke?

Iz našeg iskustva kao globalnog akademskog savjetnika koji radi u različitim regijama, stvarnost je surova. Iako su mnoge vlade i organizacije priznale hitnost rješavanja gubitaka u učenju, napredak je bio neujednačen, a u nekim slučajevima i alarmantno spor. Visoko polarizirana priroda današnjeg svijeta komplicira razvoj i provedbu učinkovitih obrazovnih politika. Obrazovanje, koje se nekada smatralo temeljem društvenog napretka, riskira da bude potisnuto u drugi plan usred političkih i ekonomskih distrakcija.

Pandemija nije samo otkrila slabosti u obrazovnim sustavima, već je izazvala i značajan nedostatak učitelja koji je pogodio i zemlje u razvoju i razvijene zemlje. Mnogi prosvjetni djelatnici napustili su profesiju zbog niskih plaća, izgaranja ili nezadovoljstva, dok su se drugi prekvalificirali za nove karijere ili tražili samostalne mogućnosti poučavanja. Ovaj egzodus ostavio je škole u teškoj situaciji da održe kvalitetnu nastavu.

Lokalizirana rješenja i jednakost u obrazovanju

Ključni izazov ostaje nepravedna raspodjela resursa, posebno u mnogim zemljama u razvoju. Obrazovni sustavi u tim regijama često su nedovoljno financirani, a loše upravljanje ili korupcija sprječavaju da resursi dođu do škola i učitelja. Veća transparentnost i lokalna kontrola – potkrijepljene snažnim okvirima odgovornosti – ključne su za osiguravanje učinkovite raspodjele resursa i dosezanja onih kojima su najpotrebniji. Javno-privatna partnerstva mogla bi biti ključna u poticanju inovacija i podršci reformi obrazovanja tamo gdje se vlade suočavaju s ograničenjima.

Reforma kurikuluma i podrška nastavnicima

Reforma kurikuluma ključna je za rješavanje obrazovnih nedostataka, ali se ne može odvojiti od podrške nastavnicima. Kao što Crato i Patrinos ističu, fokusiranje na temeljne predmete poput matematike i prirodoslovlja je ključno. Međutim, bez dovoljno kvalificiranih nastavnika za održavanje tih lekcija, promjene kurikuluma imat će ograničen utjecaj. Izazov leži u osiguravanju da je nastavna radna snaga dovoljno pripremljena da zadovolji potrebe učenika. Zemlje moraju pronaći ravnotežu između ažuriranja kurikuluma i rješavanja stalnog nedostatka kvalificiranih edukatora.

Depolitizirani pristup reformi obrazovanja

Obrazovna politika mora biti depolitizirana radi smislene, dugoročne reforme. Politički programi često narušavaju stabilnost potrebnu za učinkovite promjene. Obrazovanje bi trebalo biti društveni prioritet, a ne politički alat. Jasna odgovornost, transparentnost i fokus na potrebe učenika ključni su za napredak obrazovne reforme, bez obzira na političku klimu.

Skepticizam prema široko rasprostranjenoj reformi

Rješavanje problema nedostatka učitelja zahtijeva holistički pristup: povećanje plaća učitelja, ponudu profesionalnog razvoja i pružanje veće fleksibilnosti kako bi nastavnička karijera postala atraktivnija. Zemlje poput Finske, koje već dugo ulažu u osposobljavanje i status učitelja, nude vrijedne lekcije. Njihov naglasak na zadržavanju učitelja i kvalitetnom obrazovanju pruža model za nacije koje se bore da zadrže edukatore u učionicama.

Iako se i dalje nadamo značajnim reformama, oprezni smo u pogledu izgleda za široke promjene u trenutnom globalnom okruženju. Politički i ekonomski pritisci često zasjenjuju hitnost rješavanja obrazovnih potreba. Pravi napredak zahtijevat će koordinirane napore vlada, edukatora i partnera iz privatnog sektora. Međutim, te će se promjene vjerojatno događati postupno, zahtijevajući strpljenje i uporan fokus na stvarne probleme.

Dejan Trpković
Generalni direktor, PRODIREKT
Osnivač tvrtke Verbalists Education & Language Network